Šta znate o terapiji kisikom?

Kiseonik je jedan od elemenata koji održavaju život

Mitohondrije su najvažnije mjesto za biološku oksidaciju u tijelu. Ako je tkivo hipoksično, proces oksidativne fosforilacije mitohondrija ne može se normalno odvijati. Kao rezultat toga, konverzija ADP-a u ATP je otežana i ne osigurava se dovoljno energije za održavanje normalnog napretka različitih fizioloških funkcija.

Opskrba tkiva kisikom

Sadržaj kisika u arterijskoj krvi CaO2 = 1,39 * Hb * SaO2 + 0,003 * PaO2 (mmHg)

Kapacitet transporta kisika DO2=CO*CaO2

Vremensko ograničenje koje normalni ljudi mogu podnijeti zastoj disanja

Tokom disanja zraka: 3,5 min

Pri udisanju 40% kisika: 5,0 min

Pri udisanju 100% kisika: 11 minuta

Izmjena plinova u plućima

Parcijalni pritisak kisika u zraku (PiO2): 21,2 kpa (159 mmHg)

Parcijalni pritisak kiseonika u plućnim ćelijama (PaO2): 13,0 kpa (97,5 mmHg)

Parcijalni pritisak kisika u mješovitim venama (PvO2): 5,3 kpa (39,75 mmHg)

Uravnoteženi pulsni pritisak kisika (PaO2): 12,7 kpa (95,25 mmHg)

Uzroci hipoksemije ili nedostatka kisika

  • Alveolarna hipoventilacija (A)
  • Nesrazmjera ventilacije/perfuzije (VA/Qc) (a)
  • Smanjena disperzija (Aa)
  • Povećan protok krvi od desnog prema lijevom šantu (povećan Qs/Qt)
  • Atmosferska hipoksija (I)
  • Kongestivna hipoksija
  • Anemična hipoksija
  • Tkivna toksična hipoksija

Fiziološke granice

Općenito se vjeruje da je PaO2 od 4,8 KPa (36 mmHg) granica preživljavanja ljudskog tijela.

Opasnosti od hipoksije

  • Mozak: Nepovratna oštećenja će nastati ako se dovod kisika prekine na 4-5 minuta.
  • Srce: Srce troši više kisika od mozga i najosjetljivije je.
  • Centralni nervni sistem: Osjetljiv, slabo se podnosi
  • Disanje: Plućni edem, bronhospazam, plućno srce (cor pulmonale)
  • Jetra, bubrezi, ostalo: nadoknada kiseline, hiperkalemija, povećan volumen krvi

Znakovi i simptomi akutne hipoksije

  • Respiratorni sistem: otežano disanje, plućni edem
  • Kardiovaskularni: Palpitacije, aritmija, angina, vazodilatacija, šok
  • Centralni nervni sistem: euforija, glavobolja, umor, oštećenje rasuđivanja, neprecizno ponašanje, tromost, nemir, krvarenje u mrežnjači, konvulzije, koma.
  • Mišićni živci: Slabost, tremor, hiperrefleksija, ataksija
  • Metabolizam: Zadržavanje vode i natrijuma, acidoza

Stepen hipoksemije

Blaga: Bez cijanoze PaO2>6,67KPa(50mmHg); SaO2<90%

Umjereno: Cijanotični PaO2 4-6,67KPa (30-50mmHg); SaO2 60-80%

Teško: Izražena cijanoza PaO2 <4KPa (30mmHg); SaO2 <60%

PvO2 Parcijalni pritisak miješanog venskog kisika

PvO2 može predstavljati prosječni PO2 svakog tkiva i služiti kao indikator tkivne hipoksije.

Normalna vrijednost PVO2: 39±3,4 mmHg.

Hipoksija tkiva <35mmHg.

Za mjerenje PVO2, krv se mora uzeti iz plućne arterije ili desne pretkomore.

Indikacije za terapiju kisikom

Termo Ishihara predlaže PaO2=8Kp(60mmHg)

PaO2 < 8Kp, između 6,67-7,32Kp (50-55 mmHg) Indikacije za dugotrajnu terapiju kisikom.

PaO2=7,3Kpa(55mmHg) Terapija kisikom je neophodna

Smjernice za akutnu terapiju kisikom

Prihvatljive indikacije:

  1. Akutna hipoksemija (PaO2<60mmHg; SaO<90%)
  2. Prestanak otkucaja srca i disanja
  3. Hipotenzija (sistolni krvni pritisak <90 mmHg)
  4. Nizak srčani minutni volumen i metabolička acidoza (HCO3 <18 mmol/L)
  5. Respiratorni distres (R>24/min)
  6. Trovanje ugljen-monoksidom

Respiratorna insuficijencija i terapija kisikom

Akutna respiratorna insuficijencija: nekontrolirano udisanje kisika

ARDS: Koristite pipe, budite oprezni zbog trovanja kisikom.

Trovanje CO: hiperbarični kisik

Hronična respiratorna insuficijencija: kontrolirana terapija kisikom

Tri glavna principa terapije kontroliranim kisikom:

  1. U ranoj fazi inhalacije kisika (prva sedmica), koncentracija udisanja kisika <35%
  2. U ranoj fazi terapije kisikom, kontinuirana inhalacija tokom 24 sata
  3. Trajanje tretmana: >3-4 sedmice→Intermitentna inhalacija kisika (12-18h/d) * pola godine

→Kućna terapija kisikom

Promjena obrazaca PaO2 i PaCO2 tokom terapije kisikom

Raspon povećanja PaCO2 u prvih 1 do 3 dana terapije kisikom je slaba pozitivna korelacija promjene vrijednosti PaO2 * 0,3-0,7.

PaCO2 pod CO2 anestezijom je oko 9,3 kPa (70 mmHg).

Povećajte PaO2 na 7,33KPa (55mmHg) unutar 2-3 sata nakon inhalacije kisika.

Srednjoročno (7-21 dan); PaCO2 se brzo smanjuje, a PaO2↑ pokazuje jaku negativnu korelaciju.

U kasnijem periodu (22-28 dana), PaO2↑ nije značajno, a PaCO2 se dodatno smanjuje.

Evaluacija efekata terapije kisikom

PaO2-PaCO2: 5,3-8 kPa (40-60 mmHg)

Efekat je izuzetan: Razlika > 2,67 kPa (20 mmHg)

Zadovoljavajući kurativni efekat: Razlika je 2-2,26KPa (15-20mmHg)

Slaba efikasnost: Razlika <2KPa (16mmHg)

1
Praćenje i upravljanje terapijom kisikom

  • Posmatrajte gasove u krvi, svijest, energiju, cijanozu, disanje, otkucaje srca, krvni pritisak i kašalj.
  • Kiseonik mora biti ovlažen i zagrijan.
  • Prije udisanja kisika provjerite katetere i nosne opstrukcije.
  • Nakon dvije inhalacije kisika, alate za inhalaciju kisika treba očistiti i dezinficirati.
  • Redovno provjeravajte mjerač protoka kisika, dezinficirajte bocu za ovlaživanje i mijenjajte vodu svaki dan. Nivo tekućine je oko 10 cm.
  • Najbolje je imati bocu za ovlaživanje zraka i održavati temperaturu vode na 70-80 stepeni.

Prednosti i nedostaci

Nazalna kanila i začepljenost nosa

  • Prednosti: jednostavno, praktično; ne utiče na pacijente, kašalj, jedenje.
  • Nedostaci: Koncentracija nije konstantna, lako se mijenja disanjem; iritacija sluznice.

Maska

  • Prednosti: Koncentracija je relativno fiksna i postoji malo stimulacije.
  • Nedostaci: Do određene mjere utiče na iskašljavanje i jedenje.

Indikacije za odvikavanje od kisika

  1. Osjećam se svjesno i osjećam se bolje
  2. Cijanoza nestaje
  3. PaO2>8KPa (60mmHg), PaO2 se ne smanjuje 3 dana nakon ukidanja kisika
  4. Paco2 < 6,67 kPa (50 mmHg)
  5. Disanje je lakše
  6. Puls se usporava, aritmija se poboljšava, a krvni pritisak se normalizuje. Prije prestanka davanja kisika, inhalacija kisika mora se prekinuti (12-18 sati dnevno) tokom 7-8 dana kako bi se uočile promjene u gasovima u krvi.

Indikacije za dugotrajnu terapiju kisikom

  1. PaO2 < 7,32KPa (55mmHg)/PvO2 < 4,66KPa (55mmHg), stanje je stabilno, a krvne gasove, težinu i FEV1 nisu mnogo promijenili u roku od tri sedmice.
  2. Hronični bronhitis i emfizem sa FEV2 manjim od 1,2 litre
  3. Noćna hipoksemija ili sindrom apneje u snu
  4. Osobe s hipoksemijom izazvanom vježbanjem ili KOPB-om u remisiji koje žele putovati na kratke udaljenosti

Dugotrajna terapija kisikom uključuje kontinuiranu inhalaciju kisika tokom šest mjeseci do tri godine.

Nuspojave i prevencija terapije kisikom

  1. Trovanje kisikom: Maksimalna sigurna koncentracija kisika pri udisanju je 40%. Trovanje kisikom može se pojaviti nakon prekoračenja 50% tokom 48 sati. Prevencija: Izbjegavajte udisanje kisika visoke koncentracije tokom dužeg vremenskog perioda.
  2. Atelektaza: Prevencija: Kontrolisati koncentraciju kiseonika, podsticati češće okretanje, mijenjati položaje tijela i podsticati izlučivanje sputuma.
  3. Suhi respiratorni sekret: Prevencija: Pojačati ovlaživanje udahnutog plina i redovno inhalirati aerosol.
  4. Hiperplazija zadnjeg fibroznog tkiva sočiva: javlja se samo kod novorođenčadi, posebno prijevremeno rođene djece. Prevencija: Održavajte koncentraciju kisika ispod 40% i kontrolišite PaO2 na 13,3-16,3KPa.
  5. Respiratorna depresija: javlja se kod pacijenata sa hipoksemijom i retencijom CO2 nakon udisanja visokih koncentracija kisika. Prevencija: Kontinuirana oksigenacija pri niskom protoku.

Intoksikacija kisikom

Koncept: Toksični učinak na ćelije tkiva uzrokovan udisanjem kisika pri 0,5 atmosferskog pritiska naziva se trovanje kisikom.

Pojava toksičnosti kisika ovisi o parcijalnom tlaku kisika, a ne o koncentraciji kisika.

Vrsta trovanja kisikom

Trovanje plućnim kisikom

Razlog: Udisati kisik pod pritiskom od otprilike jedne atmosfere tokom 8 sati

Kliničke manifestacije: retrosternalni bol, kašalj, dispneja, smanjen vitalni kapacitet i smanjeni PaO2. Pluća pokazuju upalne lezije, s infiltracijom upalnih ćelija, kongestijom, edemom i atelektazom.

Prevencija i liječenje: kontrola koncentracije i vremena udisanja kisika

Trovanje cerebralnim kisikom

Razlog: Udisanje kisika iznad 2-3 atmosfere

Kliničke manifestacije: oštećenje vida i sluha, mučnina, konvulzije, nesvjestica i drugi neurološki simptomi. U težim slučajevima mogu nastupiti koma i smrt.

 


Vrijeme objave: 12. decembar 2024.